Na jučerašnjoj sjednici Vlade Republike Hrvatske usvojena je "Digitalna agenda RH 2026.–2028.", dokument koji detaljno razrađuje plan prelaska svih ključnih administrativnih usluga u digitalni oblik. Plan obuhvaća razvoj 47 novih digitalnih platformi i servisa, potpuno ukidanje papirnatih procesa u tijelima državne uprave do kraja 2027. te proširenje mreže digitalnih pristupnih točaka za građane koji nemaju redovit pristup internetu.
Ministar pravosuđa i uprave, koji koordinira provedbu plana, istaknuo je da je vizija jasna: "Cilj je da svaki građanin može riješiti svaki posao s državom ne napuštajući dom. Registracija tvrtke, promjena adrese, rješavanje poreznih obveza, zahtjev za socijalnu pomoć – sve to digitalno, u roku od dana, ne tjedana."
Ključne platforme koje se razvijaju
Agenda identificira sedam prioritetnih platformi koje bi trebale biti operativne do kraja 2026.: e-Pravosuđe 2.0 (digitalni uvid u sudske predmete za stranke i odvjetnike), e-Zdravlje Plus (integracija svih zdravstvenih evidencija jednog pacijenta u jedinstven digitalni dosje), e-Poduzetnik (jedinstveno sučelje za sve odnose s Poreznom, HZMO-om i HZZO-om), e-Stanovanje (digitalizacija procesa gradnji, obnove i uknjižbe), e-Socijalna skrb, e-Carina i novi Portal nacionalnih registara.
Svaka od platformi razvija se po "API-first" principu koji omogućuje laku integraciju s privatnim servisima – bankama, računovodstvenim programima, zdravstvenim aplikacijama – čime se postiže ekosustav koji građanima pruža konzistentno iskustvo bez potrebe za ulaskom u više različitih portala.
"Hrvatska je kasno krenula u digitalnu transformaciju uprave, ali sada ima priliku preskočiti generacijske korake i implementirati sustave koji su moderniji od onih u Njemačkoj ili Francuskoj. E-Estonija je bila uzor; mi možemo biti uzor za jugoistok Europe."
— Radovan Fuchs, ministar zaduzen za digitalnu transformaciju
Financiranje: EU fondovi kao ključni izvor
Od ukupno planiranih 620 milijuna eura ulaganja, 380 milijuna dolazi iz europskih fondova – primarno Instrumenta za oporavak i otpornost (RRF) i kohezijskih fondova novog financijskog okvira 2021.–2027. Ostatak od 240 milijuna eura osigurava se iz državnog proračuna. Prema riječima ministra financija, ovaj trošak opravdan je dugotrajnim uštedama: procjenjuje se da potpuna digitalizacija administracije godišnje smanjuje operativne troškove javne uprave za 180–220 milijuna eura.
Digitalna pismenost: naličje medalje
Najveći rizik plana nisu tehnička pitanja – ona su u velikoj mjeri riješena – nego digitalna pismenost dijela populacije. Prema Eurostatu, 18% odraslih građana Hrvatske nema osnovnih digitalnih vještina, a taj se udio penje na 34% u dobnoj skupini 65+. Za tu skupinu, digitalizacija usluga ne smije značiti ukidanje fizičkog pristupa, već paralelno postojanje oba kanala.
Vlada je to prepoznala i Agenda eksplicitno jamči da nijedna usluga neće biti dostupna isključivo digitalno do 2030. Ujedno se planira mreža "Digitalnih oaza" – prostori u knjižnicama, kulturnim centrima i poštanskim uredima gdje građani mogu dobiti pomoć pri korištenju digitalnih usluga.
Kibernetička sigurnost: neophodan korak uz digitalizaciju
Digitalizacija javnih usluga istovremeno povećava i površinu napada za kibernetičke prijetnje. Vlada planira do 2028. udvostručiti kapacitete CERT-a (Computer Emergency Response Team), uspostaviti nacionalni SOC (Security Operations Center) i obvezati sve resorne sustave na ISO 27001 certifikaciju. Posebna pažnja posvećuje se zaštiti osobnih podataka u skladu s GDPR-om i Zakonom o informacijskoj sigurnosti.