Lučka uprava Rijeka objavila je u srijedu, 6. kolovoza, polugodišnje rezultate poslovanja koji su nadmašili sva prethodna rekordna dostignuća. U prvih šest mjeseci 2026. luka je ukupno pretovarila 14,7 milijuna tona robe, što predstavlja rast od 23,1% u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine. Kontejnerski promet, koji se mjeri u standardnim jedinicama TEU (twenty-foot equivalent unit), porastao je za 31% na 892.000 TEU – što je već sada više od ukupnog prometa za cijelu 2023. godinu.
Predsjednik Uprave riječke luke, Luka Burilović, na tiskovnoj konferenciji u Rijeci naglasio je da ovakvi rezultati nisu slučajni: "Godinama smo ulagali u infrastrukturu, digitalizaciju i razvoj lučkih kapaciteta. Sada to polazi na naplatu. Rijeka postaje jedna od ključnih točaka mediteranskog lučkog sustava."
Sporazum s Cosco Shippingom: novo poglavlje za jadransku logistiku
Paralelno s objavom poslovnih rezultata, ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković i predsjednik Uprave Cosco Shipping Ports Ltd. Feng Boming potpisali su Memorandum o razumijevanju koji predviđa izgradnju novog kontejnerskog terminala kapaciteta 1,2 milijuna TEU godišnje. Ukupna investicija procjenjuje se na 340 milijuna eura, a radovi bi trebali početi u prvom kvartalu 2027.
Novi terminal, koji se planira izgraditi na lokaciji Brajdica II, bio bi operativan do kraja 2030. i zapošljavao bi između 400 i 600 novih stalnih djelatnika, uz procijenjenih 1.200 neizravnih radnih mjesta u logistici i pratećim uslugama. Projekt je sufinanciran iz EU fondova za prometnu infrastrukturu u iznosu od 120 milijuna eura, što je odobrila Europska komisija u lipnju ove godine.
"Luka Rijeka nije samo hrvatska infrastruktura – ona je europski geopolitički interes. Jačanjem njezinih kapaciteta diversificiramo opskrbne lance i smanjujemo ovisnost EU-a o sjevernoeuropskim lukama poput Hamburga i Rotterdama."
— Oleg Butković, ministar mora, prometa i infrastrukture RH
Prometni koridori i strateška pozicija
Rijeka je središnji čvor tzv. "Mediteranskog koridora" – TEN-T prometnog pravca koji povezuje Španjolsku i Portugal s Mađarskom, Slovačkom i Ukrajinom. Završetak modernizacije pruge Zagreb–Rijeka, planiran za 2028., dodatno će pojačati konkurentnost luke u odnosu na Koper (Slovenija) i Trst (Italija), s kojima Rijeka tradicionalno dijeli teretni promet iz srednje i istočne Europe.
Prema analizi Prometnog instituta Zagreb, realizacija svih planiranih investicija u riječku luku i prometnu infrastrukturu do 2030. generirala bi kumulativni BDP učinak od 2,1 milijarde eura i potaknula daljnji industrijski razvoj Kvarnera i Like.
| Pokazatelj | H1 2025. | H1 2026. | Promjena |
|---|---|---|---|
| Ukupni promet (mil. tona) | 11,9 | 14,7 | +23,1% |
| Kontejnerski promet (000 TEU) | 682 | 892 | +31,0% |
| Rasuti teret (mil. tona) | 4,2 | 5,1 | +21,4% |
| Broj pristajanja brodova | 1.204 | 1.398 | +16,1% |
| Prihodi (mil. EUR) | 87,3 | 108,6 | +24,4% |
Digitalizacija lučkih operacija
Uz fizički rast kapaciteta, Lučka uprava intenzivno radi na digitalnoj transformaciji. Uveden je sustav upravljanja terminalima (TMS) koji koristi elemente strojnog učenja za optimizaciju rasporeda slaganja kontejnera i predviđanje gužvi. Projekt "SmartPort Rijeka", sufinanciran EU sredstvima u iznosu od 12 milijuna eura, do sada je skratio prosječno vrijeme boravka broda u luci s 48 na 31 sat.
Osim toga, luka je u lipnju 2026. pokrenula pilot-projekt elektrifikacije pristaništa – "cold-ironing" sustav koji brodovima na vezu omogućava spajanje na elektroenergetsku mrežu umjesto rada dizelskih agregata. To je dio šire strategije smanjenja emisija CO₂ za 40% do 2030. u skladu s EU Green Deal obvezama.
Izazovi: manjak kadra i prometna zagušenja
Unatoč sjajnim rezultatima, lučka uprava upozorava na ozbiljan strukturni problem – manjak kvalificiranog kadra. Potražnja za lučkim prometnim tehničarima, operaterima kranovima i logističkim specijalistima premašuje ponudu na tržištu rada. U suradnji s Pomorskim fakultetom u Rijeci i Tehničkim veleučilištem, pokrenuti su izvanredni studijski programi koji bi trebali educirati 200 novih stručnjaka do 2028.
Prometna zagušenja na pristupnim cestama, posebno na Kvarnerskoj obilaznici i čvoru Ri-Zapad, identificirana su kao infrastrukturna uska grla koja bi bez hitnih intervencija mogla ograničiti daljnji rast. Ministarstvo prometa najavilo je ubrzanje projekta proširenja čvora Ri-Zapad koji ulazi u fazu javne nabave u rujnu ove godine.