Stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj pala je u lipnju 2026. na 5,2%, što je najniža zabilježena vrijednost od 1991. godine i neovisnosti. To je ujedno ispod prosjeka eurozone (6,1%) i svrstava Hrvatsku u grupu deset zemalja EU-a s najnižom stopom nezaposlenosti. Na prvi pogled, ovo je jednoznačno dobra vijest. No ekonomisti upozoravaju da je "puni radni kapacitet" ujedno i izvor novih strukturnih rizika.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), u lipnju 2026. evidentirano je 89.400 nezaposlenih osoba, što je pad od 18% u usporedbi s istim mjesecom 2025. Istovremeno, broj slobodnih radnih mjesta porastao je na 64.800, što znači da na svaka 100 tražitelja posla dolazi 72 slobodne pozicije – omjer koji je bez presedana u dosadašnjoj ekonomskoj statistici.
Sektori s najvećim manjkom radne snage
Manjak radne snage nije ravnomjerno raspoređen. Najviše slobodnih pozicija bilježe IT sektor (14.200 slobodnih mjesta), građevinarstvo (11.800), zdravstvo i socijalna skrb (9.400), ugostiteljstvo i turizam (8.100) te prerađivačka industrija (7.600). Zajednički imenitelj je kombinacija brzog rasta potražnje i relativno sporog razvoja domaće radne snage za ove profile.
Posebno zabrinjavajući je manjak liječnika, medicinskih sestara i tehničara. Ministarstvo zdravstva procjenjuje da je danas u sustavu manjak 1.400 liječnika obiteljske medicine i 3.200 medicinskih sestara. Jedan od razloga je trajni odljev prema zapadnoj Europi gdje su plaće i radni uvjeti primjetno bolji.
"Mi imamo punu zaposlenost na papiru, ali u praksi zdravstveni sustav ne može normalno funkcionirati jer nema dovoljno osoblja. To je paradoks koji pokazuje da statistika nezaposlenosti ne govori cijelu priču."
— Dr. Mario Červar, predsjednik Hrvatskog liječničkog zbora
Strani radnici: rješenje ili izazov?
Vlada RH intenzivno potiče uvoz radne snage iz trećih zemalja – u prvom redu Bosne i Hercegovine, Srbije, Filipina, Nepala i Indije. U 2025. godini izdano je 68.400 radnih dozvola stranima, što je rast od 34% u dvije godine. Strani radnici sada čine oko 6,8% aktivne radne snage, s tendencijom daljnjeg rasta.
Međutim, integracija stranaca na tržištu rada nailazi na prepreke. Jezična barijera, nedostatak jasnog sustava priznavanja kvalifikacija stečenih u inozemstvu i problem dostupnog stanovanja u urbanim središtima navode se kao ključni strukturni izazovi. Ministarstvo unutarnjih poslova, koje koordinira politiku radnih dozvola, najavilo je pojednostavnjenje postupaka koji bi trebalo stupiti na snagu u listopadu 2026.
Plaće: rast koji gubi korak s troškovima
Prosječna neto plaća u Hrvatskoj u lipnju 2026. iznosila je 1.284 eura, što je nominalni rast od 8,3% u odnosu na godinu dana ranije. Međutim, u realnim uvjetima (korigirano za inflaciju od 2,8%), kupovna moć porasla je za 5,5% – solidno, ali nedovoljno da nadoknadi dvogodišnje inflatorno razdoblje 2022.–2024. kada su plaće zaostajale za rastom cijena.
Najveće plaće i dalje su u IKT sektoru (prosječna neto plaća 2.140 eura), financijskim i osiguravajućim uslugama (1.890 eura) te energetici (1.740 eura). Najniže prosječne plaće su u ugostiteljstvu (892 eura), poljoprivredi (774 eura) i tekstilnoj industriji (810 eura).
| Sektor | Slobodna mjesta | Prosj. neto plaća (EUR) | Godišnja promjena |
|---|---|---|---|
| Informacijske tehnologije | 14.200 | 2.140 | +11,2% |
| Građevinarstvo | 11.800 | 1.080 | +9,4% |
| Zdravstvo i socijalna skrb | 9.400 | 1.210 | +7,8% |
| Ugostiteljstvo i turizam | 8.100 | 892 | +6,1% |
| Prerađivačka industrija | 7.600 | 1.050 | +8,8% |
Mladi: viša zaposlenost, ali nesigurnost ugovora
Nezaposlenost mladih (15–24 godine) pala je na 12,8%, što je značajan pad u odnosu na 18,4% iz 2023. godine. Međutim, raste udio mladih zaposlenih na ugovorima na određeno: čak 61% zaposlenih u dobi 20–29 godina radi na ugovoru koji ne prelazi 12 mjeseci. Ovaj trend ograničava mogućnost podizanja stambenih kredita i planiranja obitelji, što ekonomisti identificiraju kao jedan od faktora niskog nataliteta.
Sindikati i stručnjaci za radno pravo traže zakonske promjene koje bi otežale zloupotrebu ugovora na određeno. Prijedlog izmjene Zakona o radu koji bi ograničio sklapanje ugovora na određeno na maksimalno 2 godine ukupno za isti posao čeka raspravu u Saboru.
Prognoza do kraja 2026.
HZZ i HNB projiciraju da će stopa nezaposlenosti ostati ispod 5,5% do kraja 2026. Ključni rizici su eventualno usporavanje turističke sezone u zadnjem kvartalu, moguće smanjenje narudžbi u prerađivačkoj industriji zbog globalnog ekonomskog usporavanja i potencijalni štrajkovi u zdravstvenom sektoru zbog plaća. Svi ovi scenariji trebali bi imati ograničen učinak na ukupnu sliku, ali bi mogli zaustaviti trend pada nezaposlenosti u pojedinim regijama.