Nakon trogodišnje pilotne faze u kojoj je sudjelovalo 214 škola i 47.000 učenika, Ministarstvo znanosti i obrazovanja (MZO) potvrdilo je da od 1. rujna 2026. novi integrirani kurikulum STEM predmeta postaje obveznim u svih 884 osnovnih škola u Hrvatskoj. Reforma, koja se neformalno naziva "Kurikulum 2026", rezultat je sveobuhvatnog procesa revizije koji su vodili nastavnici, stručnjaci za pedagogiju, predstavnici IKT industrije i roditelji učenika.
Ministrica Željka Grgić naglasila je da cilj nije samo modernizacija nastavnih sadržaja, već i temeljna promjena metodologije: "Prestajemo učiti djecu da zapamte – počinjemo ih učiti da misle. Projektna nastava, interdisciplinarni pristupi i digitalni alati nisu modni trend – oni su neophodnost za djecu koja će raditi u zanimanjima koja danas još ne postoje."
Ključne promjene: što donosi novi kurikulum
Nova kurikulumska rješenja donose nekoliko temeljnih promjena u načinu poučavanja STEM predmeta. Matematika se sada poučava kroz problemsko i projektno učenje – učenici rješavaju realne probleme iz svakodnevnog života umjesto apstraktnih vježbi bez konteksta. Nastava prirode i biologije integrira terenski rad i eksperimentalne metode u omjeru od najmanje 30% nastavnog vremena.
Informatika postaje obvezan predmet od 1. razreda osnovne škole, a naglasak je na računalnom razmišljanju i algoritmičkom pristupu problematici, a ne samo na tehničkim vještinama korištenja softvera. Ministarstvo je u tu svrhu nabavilo 68.000 učeničkih tableta i osiguralo opremanje 3.400 informatičkih učionica u partnerstvu s privatnim sektorom.
"Pilot-faza pokazala je 34% bolji angažman učenika i 22% viši rezultati na standardiziranim testovima znanja. Ovi rezultati daju nam sigurnost da se ispravno krećemo."
— Prof. dr. sc. Damir Boras, voditelj Nacionalnog povjerenstva za reviziju kurikuluma
Obuka nastavnika: ključni izazov
Uvođenje novog kurikuluma zahtijeva i temeljitu prekvalifikaciju nastavnog kadra. MZO je do sada proveo 2.400 trodnevnih radionica za nastavnike u kojima je sudjelovalo više od 18.000 od ukupno 36.000 aktivnih učitelja u osnovnim školama. Ostatak bi trebao proći obuku do kraja prosinca 2026., što je ambiciozan, ali izvediv cilj prema riječima pomoćnice ministrice Sandre Lerotić.
Sindikati nastavnika u načelu pozdravljaju reformu, ali upozoravaju da bez adekvatnog povećanja plaća i smanjenja administrativnog opterećenja novi kurikulum neće dati puni potencijal. "Nastavnici su iscrpljeni. Ne možete od nekoga tražiti inovativnost kada on ima 47 učenika po razredu i bori se s papirologijom," izjavila je predsjednica Sindikata nastavnih radnika Ana Turković.
Roditeljske reakcije: između entuzijazma i zabrinutosti
Javno savjetovanje koje je MZO provelo između travnja i lipnja 2026. prikupilo je 38.700 odgovora roditelja i skrbnika. Rezultati pokazuju da 68% ispitanih podržava uvođenje projektnoga učenja, 74% podržava obveznu informatiku od prvog razreda, ali istovremeno 61% roditelja izražava zabrinutost zbog smanjenog broja sati klasičnih predmeta poput hrvatskoga jezika i likovne kulture.
Ministarstvo odgovara da ukupan broj nastavnih sati nije smanjen, već preraspoređen – i da će se integrativnim pristupom uspostavljati veze između predmeta koji su dosad bili izolirani. Posebno je naglašeno da digitalna pismenost neće "istisnuti" kreativne predmete, već obrnuto – digitalni alati postaju sredstvo za kreativno izražavanje.
| Promjena | Stari kurikulum | Novi kurikulum 2026. |
|---|---|---|
| Informatika | Obvezna od 5. razreda | Obvezna od 1. razreda |
| Projektna nastava | 0–5% nastavnog vremena | Najmanje 20% nastavnog vremena |
| Eksperimentalni rad (priroda) | 10% nastave | Najmanje 30% nastave |
| Standardizirani testovi | Nacionalni ispit u 4. i 8. razredu | Kontinuirano formativno vrednovanje + ispit u 8. razredu |
| Digitalni udžbenici | Dodatni materijal | Primarni nastavni resurs |
Financiranje i EU podrška
Ukupni troškovi implementacije kurikuluma, uključujući opremu, obuku nastavnika i razvoj digitalnih materijala, procjenjuju se na 184 milijuna eura u trogodišnjem periodu 2024.–2026. Od tog iznosa, 96 milijuna eura dolazi iz Europskog socijalnog fonda+ (ESF+) i Europskog fonda za regionalni razvoj (ERDF), što potvrđuje usklađenost reforme s europskim prioritetima obrazovne politike.
Komisija za obrazovanje Europskog parlamenta posebno je pohvalila Hrvatsku kao jednu od rijetkih zemalja članica koje su u potpunosti implementirale preporuke iz dokumenta "Digital Education Action Plan 2021–2027", te je naznačila Kurikulum 2026 kao primjer dobre prakse koji bi mogao poslužiti kao model za ostale države.
Pogled prema naprijed: srednje škole na redu
Uspjeh kurikulumske reforme u osnovnim školama otvara put za sličan zahvat u sustavu srednje škole. MZO planira do kraja 2026. pokrenuti radne skupine za reviziju strukovnih programa, a 2027. i programa u gimnazijama. Prema najavama ministrice, poseban naglasak stavit će se na jačanje veze između obrazovnog sustava i tržišta rada – uz aktivno sudjelovanje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i krovnih strukovnih organizacija.