Prema podacima koje je Državni zavod za statistiku (DZS) objavio u ponedjeljak, 5. kolovoza 2026., hrvatsko gospodarstvo nastavilo je uzlazni trend koji traje već od 2024. godine. Rast bruto domaćeg proizvoda od 3,2% u prvom tromjesečju 2026. ne samo da nadmašuje prosjek eurozone (1,8%), već Hrvatsku svrstava uz bok najdinamičnijih ekonomija Europske unije, dijeleći treće mjesto s Poljskom.
Hrvatska narodna banka (HNB) u svojoj najnovijoj analizi ističe da su glavni pokretači rasta domaća potrošnja, intenzivirani turizam i povećana apsorpcija sredstava iz europskih strukturnih fondova. Posebno se ističu kapitalna ulaganja u digitalnu infrastrukturu, koja su u prvom tromjesečju porasla za nevjerojatnih 28% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.
Sektori koji predvode rast
Analizirajući sektore, vidljivo je da je informacijsko-komunikacijski sektor (IKT) bio najbrže rastući s 8,4% rasta bruto dodane vrijednosti. Slijede turizam i ugostiteljstvo (6,7%) te industrija prerađivačkih djelatnosti (4,1%). Prerađivačka industrija bilježi oporavak zahvaljujući rastu inozemne potražnje i diversifikaciji izvoznih tržišta prema Sjevernoj Africi i Bliskom istoku.
"Ovakvi rezultati potvrđuju da su strukturne reforme provedene u prethodnom mandatu počele davati plodove. Međutim, pred nama su i dalje značajni izazovi – demografski pad, produktivnost i reforma javne uprave ostaju prioriteti koje moramo rješavati sustavno."
— Dr. Boris Vujčić, guverner HNB-a
Inflacija pod kontrolom, tržište rada snažno
Paralelno s rastom BDP-a, Hrvatska uspijeva zadržati inflaciju pod kontrolom. Prema podacima za srpanj 2026., godišnja inflacija iznosi 2,8%, što je ispod prosjeka eurozone (3,1%) i unutar ciljnog raspona Europske središnje banke. Ovaj podatak posebno je značajan u kontekstu globalnih geopolitičkih napetosti koje su u prethodne dvije godine uzrokovale znatne inflatorne pritiske.
Tržište rada ostaje robusno: stopa nezaposlenosti pala je na rekordno niskih 5,2% – najniža zabilježena vrijednost u modernoj hrvatskoj povijesti. HZZ bilježi posebno snažnu potražnju za radnicima u digitalnom sektoru, zdravstvu i građevinarstvu, pri čemu nedostatak kvalificirane radne snage ostaje jedna od ključnih strukturnih prepreka daljnjem rastu.
Usporedba s regijom
| Zemlja | BDP rast Q1 2026. | Inflacija (srp. 2026.) | Nezaposlenost |
|---|---|---|---|
| Hrvatska | +3,2% | 2,8% | 5,2% |
| Slovenija | +2,7% | 3,0% | 4,1% |
| Poljska | +3,2% | 4,2% | 5,8% |
| Austrija | +1,4% | 3,4% | 5,1% |
| Prosjek EU-27 | +1,8% | 3,1% | 6,0% |
Rizici i izazovi na horizontu
Unatoč pozitivnim makroekonomskim pokazateljima, ekonomisti upozoravaju na nekoliko rizika koji bi mogli usporiti dosadašnji trend. Geopolitičke napetosti na Bliskom istoku utječu na cijene energenata, dok demografski trend starenja stanovništva dugoročno pritišće mirovinski i zdravstveni sustav. Hrvatska je i dalje jedna od zemalja EU-a s negativnim prirodnim prirastom te visokim stopama emigracije, posebno u dobnoj skupini 25–45 godina.
Ekonomisti HNB-a projiciraju da će rast BDP-a za cijelu 2026. godinu biti između 2,8% i 3,5%, ovisno o razvoju turističke sezone i realizaciji javnih investicija. Posebno je ključna apsorpcija sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), od čijih je 3,2 milijardi eura do sada iskorišteno nešto manje od polovice.
Pogled unaprijed
Ministarstvo financija planira u jesen predstaviti revidiranu makroekonomsku projekciju za period 2027.–2030., koja bi trebala uzeti u obzir nove strukturne reforme, digitalnu transformaciju javnog sektora i ubrzane klimatske politike. Analitičari naglašavaju da će ključ dugoročnog rasta biti sposobnost Hrvatske da zadrži i privuče visokokvalificirane radnike te da poveća udio visoko produktivnih industrija u ukupnom BDP-u.