Dvije godine i tri mjeseca – toliko je proteklo od formiranja Vlade u travnju 2024. s ambicioznim programom koji je sadržavao 63 konkretne reformske mjere raspoređene u šest ključnih sektora. Na polovici mandata, Prorim donosi temeljitu analizu napretka, zastoja i perspektiva svake od tih mjera, temeljenu na javno dostupnim dokumentima, izjavama resornih ministara i procjenama neovisnih stručnjaka.
Ukupna ocjena: od 63 mjere, 18 je u potpunosti provedeno, 27 je u tijeku s vidljivim napretkom, 11 kasni s realizacijom, a 7 je faktički zamrznuto bez jasnog vremenskog plana. To znači da je nešto manje od trećine programa realizirano na polovici mandata – ispod ambicija, ali u skladu s prosjekom prethodnih Vlada.
Pravosuđe: sporost koja frustrira EU
Reforma pravosuđa bila je jedna od ključnih točaka pregovaračkog poglavlja pri pristupanju Schengen zoni i ostaje trajnom temom u godišnjim izvješćima Europske komisije. Vlada je uspješno provela digitalizaciju 41% sudskih spisa i uvela e-predmet sustav u 14 od 22 županijska suda. Međutim, reforma ovršnog postupka kojom bi se skratilo trajanje ovršnih postupaka s prosječnih 4,2 na 1,5 godinu i dalje kasni – prijedlog zakona čeka treće čitanje u Saboru od travnja.
Europska komisija u lipanjskom Izvješću o vladavini prava za 2026. posebno ističe problematiku neovisnosti pravosuđa i visoke vakancije mjesta u sudstvu (oko 340 nepopunjenih sudačkih mjesta u cijeloj zemlji), što produžuje trajanje sudskih postupaka i narušava percepciju pravne sigurnosti kod inozemnih investitora.
Javna uprava: digitalizacija napreduje, ali reorganizacija čeka
Najvidljiviji napredak ostvaren je u digitalizaciji javnih usluga. Portal e-Uprava sada nudi 214 potpuno digitalnih administrativnih usluga, što je rast od 180% u odnosu na 2024. godinu. Projekt "Zero Paper" koji podrazumijeva potpuno ukidanje papirnatog poslovanja u tijelima državne uprave napreduje prema planu i trebao bi biti završen do sredine 2027.
Međutim, strukturna reforma javne uprave – koja podrazumijeva konsolidaciju ministarstava, smanjenje broja agencija i racionalizaciju sustava – i dalje čeka. Vlada je najavila plan koji bi ukinuo 23 od 67 agencija, ali Sabor još nije raspravljao o prijedlogu zakona. Oporba ga blokira proceduralno, dok javni službenici izražavaju bojazan zbog moguće reorganizacije radnih mjesta.
"Digitalizacija je samo alat. Reforma mora ići dublje – u kompetencije, odgovornost i kulturu javne uprave. Tamo napretka još nema."
— Prof. dr. sc. Ivan Kopić, Pravni fakultet Osijek, stručnjak za javnu upravu
Zdravstvo: čekaonice se skraćuju, ali sustav i dalje krhak
Ministarstvo zdravstva bilježi pozitivne pomake u smanjenju čekaonica za specijalistički pregled. Uvođenjem sustava centraliziranog zakazivanja, prosječno čekanje na pregled kardiologa smanjeno je s 84 na 51 dan, ortopeda s 106 na 68 dana. Digitalni karton pacijenta "e-zdravlje" sada koristi 3,2 milijuna od 3,8 milijuna osiguranika HZZO-a.
Ipak, kroničan nedostatak liječnika – posebno obiteljske medicine i hitne medicine – ostaje neriješen. Hrvatska gubi liječnike emigracijom prema Njemačkoj, Austriji i Irskoj po stopi od oko 400 godišnje. Inicijativa "Ostani u HR" koja je trebala privući liječnike povoljnim uvjetima nije dala zamišljene rezultate zbog nedovoljnih financijskih poticaja u usporedbi sa zapadnoeuropskim plaćama.
| Sektor | Provedeno | U tijeku | Kasni | Zamrznuto |
|---|---|---|---|---|
| Pravosuđe | 3 | 5 | 3 | 1 |
| Javna uprava | 4 | 6 | 2 | 2 |
| Zdravstvo | 3 | 5 | 2 | 1 |
| Obrazovanje | 4 | 4 | 1 | 1 |
| Ekonomija i financije | 2 | 5 | 2 | 1 |
| Energetika i okoliš | 2 | 2 | 1 | 1 |
| Ukupno | 18 | 27 | 11 | 7 |
Energetika: ambiciozni planovi, sporo izvođenje
Hrvatska je postavila cilj pokrivanja 40% potrošnje električne energije iz obnovljivih izvora do 2030. – godinu dana ranije od EU obaveze. Trendom razvoja vjetroelektrana i solarnih farmi, ta se ambicija može smatrati realnom, ali regulatorno okruženje i spori dozvoljni postupci još uvijek koče intenzivniji razvoj. Hrvatska Regulatorna agencija za energetiku (HERA) radi na ubrzanju procesa koji bi trebao biti završen do kraja 2026.
Posebno kasni reforma tržišta plina koja je trebala povećati konkurentnost opskrbljivača i smanjiti troškove za poduzeća. Nacrt zakona prošao je vladino usklađivanje, ali tek ulazi u saborsku proceduru – što znači da se primjena ne može očekivati prije prvog kvartala 2027.
Što slijedi do kraja mandata?
Analitičari smatraju da će narednih 18 do 24 mjeseca biti ključni za ostavštinu ove Vlade. Prioriteti koji još nisu realizirani, a imaju visoku vidljivost – posebno reforma ovršnog postupka i konsolidacija agencijskog sustava – zahtijevaju politički kapital koji je Vlada dosad bila nevoljna potrošiti. Uz europske izbore za EU institucije koji dolaze 2027., te mogući pritisak Bruxellesa vezano za vladavinu prava, Hrvatska ući u period intenzivnog reformskog testiranja.